Umwihariko wa Revolisiyo: Agatsiko kagaragiye Paul Kagame ntigakwiye kwitiranwa n'ubwoko bw'abatutsi
- Venant NKURUNZIZA
- Jan 18, 2015
- 7 min read

Ni koko Abaturage bifitemo imbaraga batazi, akaba arizo umunyagitugu akoresha ngo abeho abakandamiza. Kumeya iri banga ni intambwe ya mbere mu guharanira uburenganzira bwa buri wese!
Umutwe wa 5: AGATSIKO K’INDOBANURE ZIGARAGIYE UMUNYAGITUGU PAUL KAGAME NTIGAKWIYE KWITIRANYWA N’UBWOKO BW’ABATUTSI.
Imitungo umunyagitugu Paul Kagame yasahuye iteye isoni : indege 2, amato, amazu n’amasambu hirya no hino ku isi, amasosiyeti y’ubucuruzi, amabanki y’igihugu yayasize iheruheru…! Inda ye yonyine ni yo Abenegihugu twese tugokera, si ibyo kwihanganirwa !
Ni ihame : Ubutegetsi bwa Paul Kagame ni ubutegetsi bushingiye ku gatsiko gato, k’Abatutsi b’indobanure, baturutse Uganda, b’Abasirikari. Amazina y’abagize ako gatsiko arazwi neza. Agatsiko kagizwe ahanini n’abantu batize amashuri, yewe harimo n’abatazi gusoma no kwandika ! Ibyerekeye ubumenyi mu kuyobora igihugu ntacyo bibabwiye, bo bashyira imbere ubunararibonye mu kurasa Abenegihugu. Barimo n’Abagande butwi bakora nk’abacancuro, bakagaragaza ko badakunze abaturage na busa. Abo nibo bonyine bakomeje kwikubira ibyiza byose by’igihugu, inyungu rusange (Intérêt général) ntibayikozwa, ikibashishikaje ni inyungu z’Agatsiko gusa. Hagati aho Abenegihugu bo bameze nk’intama zitagira abashumba, zigasigara zicunzwe n’IKIRURA.
Ukwikubira kugaragarira no rwego rw’imibereho myiza y’abaturage
Kugira ngo Agatsiko gashobore kuramba mu bwikanyize, dore uko kabigenza :
IBANGA RYA 20 : Kwiyitirira Abatutsi
(1) Kiyitirira ubwoko bw’Abatutsi, kakagerageza kumvisha Abanyarwanda n’amahanga ko kaburengera kanyuze mu nzira yo gukandamiza abo mu bwoko bw’Abahutu (Diviser pour régner).
(2) Bamwe mu Batutsi badashishoza bakomeje kwibeshya ko Agatsiko gaharanira inyungu z’ubwoko bwabo, bakirinda gufungura amaso ngo batabona ko kugeza na n’ubu Agatsiko katazuyaza kwivugana Abatutsi b’inzirakarengane (kubica, kubafunga, kubatorongeza) kagahitamo kwikoranira n’Interahamwe zamaze abantu ku buryo buzwi na bose !
(3) Abo Batutsi b’intagondwa kandi badashishoza ni bo bahuka muri bagenzi babo b’Abahutu, bakabafungisha, bakabacisha amafaranga ya hato na hato kugira ngo batabashinja ibinyoma, bakabiyemeraho birenze urugero, babakangisha ko Ubutegetsi ari ubw’Abatutsi.
(4) Hari n’Abatutsi bashyira mu gaciro, bazi neza ko Agatsiko kabahekuye, ko kandi kabahinduye ibikoresho by’inyungu zako gusa, nyamara bakarenga bagakomeza kukiyomekaho. Ahanini babiterwa no gutinya Agatsiko gashobora gukomeza kubakora mu nda. Babiterwa kandi no kutizera Abahutu kubera Intagondwa zabo zabatsembye.
Aha niho hari IHURIZO RIKOMEYE : Abanyapolitiki bafite ubushake bwo kubaka igihugu babanje gusenya kariya gatsiko k’Indobanure bazashobora bate kugatandukanya n’ubwoko bw’Abatutsi ?
(5) Bamwe mu Bahutu badashishoza bitirira Abatutsi bose akarengane baterwa na kariya Gatsiko, ntibabone ko hari n’Abatutsi benshi barenganywa nako. Ni cyo kibatera guhinduka abahezanguni banga Abatutsi, umwiryane ukaba insobe.
IBANGA RYA 21 : Gucengera amadini, imiryango idaharanira inyungu no gusenya itangazamakuru ryigenga:
(1) Agatsiko gacengera imiryango idaharanira inyungu n’amashyirahamwe yita ku mibereho myiza y’abaturage kakayahindura umuvugizi w’inyungu zako bwite, iyanze kubikora igasenywa cyangwa ikirukanwa mu Rwanda.
(2) Gacengera amadini, agasigara asenga abayobozi b’Agatsiko aho gusenga Imana no kurengera abakene. Abayobozi b’amadini batemeye kugirwa ibikoresho bahindurwa ruvumwa, bakicwa cyangwa bagafungwa, abandi bakameneshwa.
(3) Kasenye itangazamakuru ryigenga, gakoresha itangazamakuru rya Leta mu nyungu zako gusa, gashinga ibinyamakuru bishinzwe kubeshya rubanda n’amahanga no kurengera inyungu zako gusa.
III. Mu rwego rw’ubukungu
IBANGA RYA 22 : Umutungo w’igihugu wose ni uw’Agatsiko
Agatsiko kumva umutungo wose w’igihugu ugomba kuba uwako bwite:
(1) Gasahura umutungo w’igihugu kigarurira ibigo bya Leta kakabeshya ngo byeguriwe abikorera ku giti cyabo.
(2) Kigaruriye ubucuruzi bwose bw’igihugu, ushatste gukora uwo mwuga atagakorera arafungwa, akabeshyerwa cyangwa bakamuhombya babinyujije muri Rwanda Revenue Authority.
(3) Kambuye abaturage amasambu yabo ahindurwa ibikingi .
(4) Agatsiko kateje ubushomeri bukomeye mu gihugu kuko kigaruriye inzego zose zitanga akazi : Leta, ibigo bya leta, ubucuruzi, inganda n’amabanki…Akazi gahabwa Abamotsi n’ABAVUKANYE IMBUTO gusa.
(5) Agatsiko kiyemeje gukenesha abaturage, gasenya Centres de négoces zose zabaga mu cyaro no mu ntara, umutungo wose w’igihugu ushyirwa i Kigali kuko ariho Agatsiko gatuye kandi gakorera.
(6) Ubundi buryo bwo gukenesha abaturage burundu : Agatsiko kashyizeho imisanzu, imisoro n’impano (bidatangirwa reçu!) za buri gihe katitaye ku bushobozi buke bw’umuturage.
(7) Amafaranga kanyunyuje mu mitsi y’abaturage kayabitsa hanze y’ u Rwanda kuko ari ho gashora imari.
(8) Imishahara y’abagize Agatsiko n’Abamotsi babo irenze urugero ugereranije n’umutungo w’igihugu cy’Urwanda, nyamara abandi benshi bakorera abaturage bahembwa intica ntikize.
(9) Agatsiko kitwa ko kayoboye u Rwanda muri iki gihe nta gahunda ihamye gafite yo guteza imbere ubukungu bw’igihugu nk’uko raporo za PNUD, HRW…nazo zibyerekana.
(10) Agatsiko kiberaho mu murengwe uteye isoni mu gihe abaturage barushaho gutindahara.
Dore igiteye impungenge kurushaho : kuba uko kwikubira kwaranahawe intebe mu rwego rw’uburezi n’umuco bivuga ko Agatsiko kari gusenya n’Urwanda rw’ejo….
Umutwe wa 6: Agatsiko k’Indobanure kigaruriye Urwanda ntabwo kikubira ubutegetsi n’ubukungu bw’igihugu gusa, ahubwo iyo ndwara kayigejeje no mu burezi.
IBANGA RYA 23 : Utize aratakaye
Kugira ngo politiki yo kwikubira byose izarambe imyaka myinshi, Agatsiko kahisemo kwiharira n’ubumenyi. Muri iki kinyejana tugezemo, ishuri ni ikintu cy’ingenzi cyane (Tout passe par l’école) kuko ubumenyi n’ikoranabuhanga ari byo bisigaye biyobora isi. Ifoto y’uko igihugu cyacu kizaba gihagaze ejo hazaza ishushanyirizwa ku ntebe y’ishuri.
N’ubwo Agatsiko kagizwe ahanini n’abantu b’Ibikurankota batize amashuri ndetse badahwema kugaragaza ko basuzugura bitavugwa abenegihugu b’incabwenge (Ngo “injiji ziba mu bize”! Twibuke uko Agatsiko karimbaguye Abatutsi kitaga “Intellectuals”!),ntikayobewe ko revolisiyo zose zabayeho mu bihugu binyuranye, no mu bihugu by’Abarabu muri iki gihe ziyoborwa n’abashoboye kwiga bakajijuka.
Agatsiko ntikaribagirwa ko mu 1959 revolisiyo yasezereye Ingoma ya cyami mu Rwanda yatekerejwe ikanayoborwa n’Incabwenge Kayibanda na bagenzi be, abana ba rubanda rugufi bari baragize amahirwe yo kwiga Seminari nto n’inkuru ya Nyakibanda, akaba ariyo mashuri akomeye yari mu gihugu icyo gihe.
Agatsiko karatinya ko imitungo irenze urugero kamaze kurunda yazaribwa n’abandi ejo hazaza, n’ikuzo ry’ubutegetsi rigasubira mu maboko ya rubanda rugufi. Nicyo cyagateye gushyiraho gahunda ebyiri zigaragaza indwara yo kwikubira ku buryo budasubirwaho :
IBANGA RYA 24 : Amashuri y’abana b’Indobanure
Gushyira abana b’Agatsiko n’abavukanye imbuto mu mashuri y’akataraboneka yo mu bihugu by’Abazungu n’ay’indobanure kashinze mu mu Rwanda nka LA COLOMBIERE naGREEN HILLS aho abo bana bigishwa n’Abazungu ! Igihugu cyacu gitanga amafaranga atagira ingano kugira ngo abo bana b’Indobanure bige neza, bazabone ubushobozi bwo gukomeza kwikubira ibyiza by’igihugu bonyine. Ariko kwiga kw’abo bana ntacyo byajyaga kuba bitwaye, kuko nabo ari abenegihugu, iyo Agatsiko kadashyiraho gahunda yo kurindagiza abana ba rubanda rugufi.
IBANGA RYA 25 : Kudindiza uburezi bw’abana ba rubanda
Agatsiko gahora kari maso, gakora ibishoboka byose ngo abana ba rubanda rugufi batiga nabo bakajijuka. Iyo gahunda ya ruvumwa igaragazwa n’ibyemezo byinshi (bitareba amashuri y’indobanure) Agatsiko kagiye gafata bigamije kubangamira uburezi muri rusange :
(1) Gukuraho isomo ry’amateka y’Urwanda kugira ngo abana ba rubanda rugufi batamenya iyo bava n’iyo bajya.
(2) Guca ururimi rw’igifaransa ku kingufu kandi arirwo benshi mu barimu bakoresha n’imfashanyigisho nyinshi zikaba zanditswe muri urwo rurimi.
(3) Guhindagura umwaka w’amashuri ku buryo gahunda z’amashuri zisigara ari akavuyo gatesha abana n’ababyeyi umutwe.
(4) Kubeshya ngo abana bo mu mashuri abanza n’ayisumbuye bigira ubuntu ; nyamara wareba imisanzu basabwa, uduhimbazamuskyi tunyuranye, imisoro idasobanutse … ugasanga ababyeyi baracibwa amafaranga arenze ubushobozi bwabo, akubye incuro 10 ayari asanzwe yitwa ay’ishuri (minerval) bivugwa ko yavanyweho hagamijwe ineza ya rubanda ! Iki kinyoma cyarakaje ababyeyi benshi cyane.
(5) Guhemba abarimu umushahara w’intica ntikize kugirango bacike intege, bareke kwigisha, bigire muri shuguri zo gushaka amaramuko, maze abana ba rubanda badindire. Wakwigisha ute abana ba rubanda, abawe bwite baraye inzara ?
(6) Guhindagura kenshi abaminisitiri bashinzwe uburezi kandi buri gihe hagashyirwaho abatagize icyo bashoboye, buri wese akajya azana akajagari ke uko ashatse .
(7) Porogaramu z’inyigisho zihora zihindagurika, kandi ugasanga amashami ashyizweho asigaye yigisha UBUSA( programmes sans substance, vides).
(8) Dipolome zidafite icyo zimaze kuko wagirango zigamije kwerekana ko ba nyirazo ntacyo bazi Urugero : nka dipolome yerekana ko nyirayo yabonye amanota 2/11 (=18% !)ubwo ni dipolome nyabaki ?
Inteko ishinga amategeko y’Urwanda ubwayo yakoze raporo ebyiri zemeje ko uburezi bwazambye cyane mu Rwanda. Nyamara Agatsiko nta ngamba kigeze gafata ngo bikosorwe, ahubwo kakomeje gufata ibyemezo byo kubuhorahoza!
(9) Gukuraho “Internat” ku kingufu mu mashuri ya Leta, kandi ari yo yafashaga abana benshi cyane b’abakene bakomoka mu giturage kubona amazi hafi abafasha kugira isuku, amashanyarazi abafasha kwiga na nijoro, kugaburirwa bihagije, guhabwa disipulini n’uburere bwa kijyambere, kwitoza kubana n’abandi,…
Mu by’ukuri icyemezo cyo gukuraho Internat nicyo cyerekanye kurusha ibindi ko Agatsiko gafite gahunda ndende yo kuvutsa abana ba rubanda rugufi uburere bwiza igihugu kibagomba.
(10) Kubiba umwiryane mu rubyiruko rw’abanyeshuri biga amashuri yisumbuye bishingiye ku mfashanyo ihabwa abakene n’imfubyi zo mu bwoko bw’Abatutsi zonyine (FARG), imfubyi n’abakene bo mu bwoko bw’Abahutu igihugu kikabatererana! Urugero : Abana 2 ( tutsi na hutu) bavutse nyuma ya jenoside yo mu 1994 wabasobanurira ute ko uko gusumbanya abenegihugu bifite ishingiro ? Ako karengane kabura gate gushyamiranya abo bana ?
Byumvikane neza : ikibazo kiri aha, si uko abana bakomoka ku bazize jenoside yo mu 1994 bakomeza gufashwa n’imisoro iturutse mu baturage twese, ikibazo ni uko bafashwa bonyine gusa mu gihe abandi bana batari Abatutsi, nabo bakeneye inkunga, bakomeje gutereranwa nk’aho bo atari abanyagihugu! Ninde utabona ko Agatsiko kashyizeho iryo vangura ku bwende kagamije gukomeza guhembera amacakubiri kugira ngo Abahutu n’Abatutsi bazahore basubiranamo, ubu no mu gihe kizaza, maze kabone uko gakomeza kubakandamiza ?
(11) Gukuraho amafaranga y’inguzanyo agenerwa abanyeshuri b’abakene kugira ngo bashobore kwiga Kaminuza, maze umunyagitugu Paul Kagame akihandagaza akemeza ko ayo mafaranga atari uburenganzira bw’abo bana! Yabivugiye mu Bwongereza, abitangariza Radiyo BBC. Ibi kandi akabivuga mu gihe abana b’Agatsiko biga mu Rwanda no mu bihugu by’Abazungu bahabwa n’igihugu ibyangombwa birenze ibyo bakeneye nk’aho bo ari uburenganzira bwabo ; bakabaho mu murengwe mu gihe ibihumbi n’ibihumbi by’abana ba rubanda rugufi bari kwitura hasi mu ishuri kubera inzara cyangwa bagahitamo kwishyira mu kagozi kubera kwiheba.
IBANGA RYA 26 : Umukuru w’igihugu afite imyumvire mibi
Ijambo nk’iri ry’umukuru w’igihugu ryerekana ibintu 2 :
(1) Ko umukuru w’igihugu Paul Kagame atajijukiwe n’ibyerekeye uburenganzira bw’abenegihugu (Les droits et les libertés) kandi ari we wambere ushinzwe kubwubahiriza no kuburengera !
(2) Ko mu mutwe w’umunyagitugu Paul Kagame, Abanyarwanda basubijwe ku ngoma ya GIHAKE, aho abenegihugu batagira Uburenganzira (leurs droits) ahubwo bagabirwa bishingiye ku neza ya Nyir’Urwanda (les faveurs) gusa ! Kandi koko rero Agatsiko niko gakora, imyaka ishize ari 17, ibyiza by’igihugu byose kabigize nk’ibyako bwite, abandi Banyarwanda bagenda bahinduka buke buke nk’abagaragu n’abasabirizi mu gihugu cyabo. Abazi gucinya inkoro no guhakirizwa (Abamotsi) nibo bagira icyo bahabwa, ariko na bo ntibasiba gucunaguzwa no kumvishwa ko barya iby’umugayo! Imyumvire n’imikorere nk’iyi ikaba atari iyo kwihanganirwa. Abanyarwanda ntibakeneye “les faveurs” bagenerwa n’Agatsiko, buri wese nahabwe icyo akwiye (le principe du mérite). Nta kindi.
Niyo mpamvu, abenegihugu twese dukwiye guhaguruka, tugatekereza igihugu cyiza dushaka kubaka, n’ubutegetsi bukorera abenegihugu uko bwaba buteye. Ese rwose birashoboka ko ingoma y’Agatsiko k’Abatutsi b’indobanure, b’abasirikari, baturutse Uganda, bategekesha igitugu, iterabwoba n’ikinyoma yasezererwa ? Ese Agatsiko kavuyeho, Abanyarwanda ubwacu twashobora kwishyiriraho UBUTEGETSI BUTIKUBIRA? Bwaba bwubakiye ku zihe nkingi ?.
Biracyaza…
Niba ufite icyo ushaka gusobanuza, watwandikira kuri aderesi ikurikira:
ishema_party@yahoo.fr cyangwa se ugasura urubuga http://www.ishemaparty.mobi ukatwandikira ukoresheje uburyo bwateganyijwe. Ushobora no gusura imbuga zacu kuri facebook.
Mu bigejejweho na Komisiyo y'Ubukangurambaga.
Comentarios