top of page

TUMENYE UKURI KU ITURUFU YA "GENOCIDE" MU RWANDA ( Igice cya 3)


ITURUFU "GENOCIDE YAKOREWE ABATUTSI" BYARI MUNYUNGU ZA FPR GUSA!

9347870_orig.jpg

I. « Genocide yakorewe abatutsi » : Mu kinyoma n’inyungu za FPR gusa. Umugambi ndashidikanwaho wo kurimbura abo mubwoko w’abahutu no kwigarurira ubutegetsi wagombaga kugerwaho hakoreshejwe inzira zose. Nimuri ubwo buryo FPR yiyemeje gutamba ibitambo birimo na bene wabo. FPR yicishije abatutsi benshi haba mu 1994 na mbere yaho kugirango ikunde igere kubyo yari yagambiriye. Mwibuke uko Abagogwe bishwe cyangwa semwibuke uko FPR yicishije abatutsi bo mubugesera bose ihora ishaka kugereka ku bavandimwe babo bo mu bwoko bw’Abahutu. Ibi bibi byose rero ntibikiri ikintu cy’ibanga cyangwase cyo kujyibwaho impaka (debate) ahubwo ni ukuri kwambaye ubusa. Uwaba atarasobanukirwa n’iri cenga yabaza abahoze mu gatsiko ka FPR. Atabishoboye kandi ntabashe no gusesengura ibyabaye no kubyiyunvisha, ngo yibaze uko interahamwe Kajuga Robert wo mu bwoko bw’abatutsi n’abandi benshi bari bihishe mu nterahamwe maze bakica benewabo ntampuhwe, Yakwiye kwibaza nibura impanvu abasirikare ba FPR biberaga muri CND ntacyo bakoze kandi bari babishoboye nkuko nabyo bivugwa na bamwe muribo bitandukanije n’ikibi! Ikindi n’uko abo babasirikare batabujijwe gutabara benewabo gusa, ahubwo banategetswe kwitabira ubwicanyi ahobishobotse uko bishoboka kose! Ushidikanya uyumugambi mubisha wa FPR/Inkotanyi wo gutamba Abatutsi ho ibitambo yongere asome yitonze ibaruwa yandikiwe Loni yo kwiyama abashakaga gutabara yateguwe na Bureau Politiki ya FPR maze igashyirwaho umukono na Gagima Gerard na Claude Dusayidi. Reba kuri http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB472/pdf/rpf0512.pdf , cyangwa http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB472/pdf/rpf0412.pdf, Ushobora ariko no gusoma inyandiko ya Patric Mazimpaka ukareba n’ibisubizo yatanze ubwo yari yagendereye ONU nka Vice-President wa RPF. Reba : http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB472/pdf/nz2671.pdf Uwaba agishidikanya kandi yongere asome cyangwa yunve ubuhamya bwa nyakwigendera Lt Abdul Ruzibiza Imana imuhe iruhukiro ridashira. N’abandi benshiiii ubu barabihamya ntibikiri ibanga. Ubwo bwicanyi rero bwakorewe Abatutsi nibwo bwagombaga kuba ikiraro cy’ubutegetsi bw’Agatsiko ka FPR ndetse kurundi ruhande bukaba n’intwaro yo ku bwikubira. Ubwo bwicanyi bwose bw’abo bicanyi bose bwageretswe ku bwoko bw’abahutu. Ng’iyo intwaro FPR yakangishije abanyarwanda bose cyane cyane abo mubwoko bw’abahutu ngo ikunde yikubire ubwo butegetsi. Ng’icyo rero icyari kihishe inyuma y’umugambi mubisha wa FPR/ Inkotanyi maze ikemera kwicisha abatutsi ititaye kumasano yahafi bari bafitanye (ababyeyi babo, bashiki babo na basaza babo, bakuru babo na barumuna babo, babyara babo, ba nyirarume na banyirasenge)…! Ikibabaje cyane n’uko uwo mugambi mubisha FPR yateguye idashobora kuwemera, ntishobora no kuzawemera mugihe cyose abawucuze bagitegeka u Rwanda. Niyo mpanvu FPR yahinduye ruvumwa umuhutu wese, ikica, igafunga, igatwika, ikohera, igakoresha icyoba n’iterabwoba ngo hatagira uhaguruka akarengera uburenganzira bw’Abahutu. Ikindi gikomeye cyane, n’uko FPR yaremye u rwango rudasanzwe hagati y’abahutu n’abatutsi, maze yemeza ko bwa bwicanyi yo yateguye, ahubwo ngo bwateguwe n’abahutu. Kubw’ibyo rero yeretse abo mu bwoko bw’abatutsi ko FPR ariyo itumye bariho naho abahutu bo ngo bahora bashaka kubarimbura! Ibyo rero yabikoze kugirango hatazagira ubufatanye nabucye bushobora guturuka hagati y’ayo moko yombi navuze. Ariko ubu ikinyoma cyaravumbuwe nibahame duhangane. Iki rero nicyo gihe cyo gukanguka no guhaguruka tukarwanirirana maze tukirukankana agatsiko ka FPR gakomeje guteranya abanyarwanda ngo kikubire ibyiza byose by’igihugu cyabo. II. Byabaye ngombwa ko FPR itsindagira ikinyoma munyungu zayo. Kubera impanvu nyinshi bigaragara ko ijambo « genocide », FPR yaririkeneye cyane ariko ikabura aho ihera, ahanini kubera ubwoba bw’ibyo yari yakoze guhera itariki 01/10/1990. Ikindi n’uko FPR yashakaga gucurika ibintu aho kuvuga ukuri kose ngo yemere ubutabera, yihitiramo inzira y’ikinyoma. Nyamara uko ibihe byagiye byisumbura, FPR yashize ubwoba, ishyigikirwa n’ibihugu by’ibihanganjye byayifashije muri byose maze ishyirwa ikoresheje inyito « genocide». FPR yemeye inama yagiriwe, ariko ntiyibuka ko ariyo izirengera ingaruka zose maze imaranira ko ibyabaye murwanda byakwitwa « genocide » kandi hagashyirwaho urukiko mpuzamahanga ruhana iyo « genocide » n’ibindi byaha bifitanye isano nkuko bigaragara mubusabe bwayo (S/1994/1115). Ikingenzi muri ubu busabe bwa FPR ariko ni uko bongeyeho ko urwo rukiko rukwiye kureba abo bantu bose bagize uruhare muri « genocide » guhera ku itariki ya 01/01/1994 kugeza kuya 31/12/1994. None se aya matariki yarafite iyihe sano n’ibyabaye mu Rwanda? Ngaho aho amanyanga ya FPR atangirira ! Ikinyoma ! Itekinika ! Aha icyari kigamijwe kwari uguhunga amarorerwa yose yari yabaye mbere y’uko abatutsi bicwa. Uretse ko n’ayo matariki ubwayo, uruhare rw’abayobozi ba FPR mugutsembatsemba abatutsi, tube turetse abahutu, ntiruziguye nkuko tuzabibona mu gice cya 4. Uwo mugambi nyamara ntanubwo wahiriye FPR kuko ari urukiko ari na ONU, n’ubwo bashingiye kubusabe bwayo ariko byari ukuyikiza no kuyishuka nk’uko bigaragazwa na Resolution ya l’ONU yemeza genocide y’abanyarwanda ndetse na statut S/RES/955 (1994) 8 November 1994 Ishyiraho urukiko rw’Arusha. Aho umutindi yanitse koko ntiriva. Ntabwo ONU n’ibihugu by’ibihangage byemeyekunywana na FPR kuko bayijeje byinshi ariko bayitega umutego. Uwo mutego ntawundi ni uw’uko iyo genocide FPR yashakaga komeka ku bahutu itatangiriye ku itariki ya 01/01/1994 nkuko byifujwe. Ibyo byatewe n’uko abo FPR yasabagaho bari bazi uwo mukino FPR ibazaniye n’igihe ugomba kurangirira. Ikingenzi gikomeye cyane ariko bari bazi ko batavuguruza ukuri ubuziraherezo kuko amateka yiyanditse kandi umunsi umwe akaba azagaruka kubyatangijwe na FPR tariki ya 01/10/1990, kandi ikabyishyura byanze bikunze. Ngiyo virusi FPR ibanye nayo imyaka isaga 20. Iyo virusi kandi ninayo yatangiye kuyishwanyaguza ubu tukaba dutegereje iherezo gusa kandi bidatinze. Ikinyoma kirihuta ariko ntikiramba. Naho ukuri kudafite icyo kwikanga kuza gahoro gahoro maze aho kugeze icyinyoma kikayabangira ingata. Ibi ni ikibazo cy’igihe gusa maze tukirebera uko abobiyicaje kuntebe bicazwa hasi. Ikinyoma nikibi! Ukirisha rimwe bwakabiri kikakunyagisha. Kuva ubwo FPR ntiyanyuzwe, ahubwo yaheze murungabangabo. Nkuko bigaragazwa n’itegeko ngenga N ° 8/96 ryo ku wa 30/8/1996 rigena imitunganyirize y’ikurikirana ry’ibyaha bigize icyaha cy’itsembabwoko n’itsembatsemba cyangwa ibyaha byibasiye inyoko-muntu byakozwe kuva taziki ya 1 Ukwakira 1990, inyito « Genocide yakorewe abatutsi » yaritaragaragara haba mu mategeko no mu mbwirwaruhame z’abayobozi b’u Rwanda. Icyo navuga kuri iryo tegeko mvuze hejuru n’uko inyito ryari ryateguye yariyo kandi n’amahame ryari ryiyemeje kugenderaho yariyo kandi rigamije ubutabera nyabwo ntavangura ribayeho. Iri tegeko ryagombaga guhana icyaha cy’itsembabwoko n’itsembatsemba cyangwa ibyaha byibasiye inyoko-muntu. Ibyo byaha nibyo mucyongereza bisobanura « the crime of genocide or crimes against humanity ». Nyamara ariko FPR yo yaje kwemeza abanyarwanda ko iryo jambo “Genocide” ritagira ikinyarwanda bityo ari ijambo nvamahanga cyangwa ry’iritirano bityo hagomba gukoreshwa gusa « genocide » cyangwa « Jenocide ». Gutira biremewe ariko utira icyo udafite. Iritegeko ryari ryasinweho na Nyakubahwa Pasteur Bizimungu ntayindi nenge ryari rifite uretse ko ryagaragazaga ko abarebwa atari abahutu gusa ahubwo ari abagize uruhare mu marorerwa yakorewe abanyarwanda guhera ku itariki ya 01/10/1990. Kuri FPR ibyo byagaragazaga inenge ikomeye. Nyamara hari bamwe mu bayobozi bari bakiyizitiye ndetse harimo n’abanyamategeko bakomeye ndetse n’inararibnye zizi icyo gukora. Izo mpanvu nvuze nizo zibanze zatumye iritegeko ritigera rishyirwa mubikorwa. Ryateshejwe agaciro kugeza rivugurujwe. Hari icyo bivuze gikomeye rero! Kuva ubwo hahise hatangira inzira yo kwemeza ikinyoma cya FPR. Gusa byari bigoye cyane. Iri tekinika ryaragoranye cyane. Ni muri urwo rwego ntatinze cyane uko amategeko yagiye asimburana yivuguruza ku nyito y’ibyabaye mu Rwanda, FPR-yaje kwemeza abanyarwanda n’amahanga ko burya ibyabaye ari « genocide yakorewe abatutsi ». Ibi ntabwo byegeze byakirwa neza keretse utazi itekinika rya FPR. FPR rero yagumye kurwana n’imitima kugeza itekinitse umushinga wo gutsindagira icyo kinyoma, mu rwego rwo guhishira ubwicanyi bwayo. Unva uko Bernard Lugan abibona:

I. « Genocide yakorewe abatutsi » : Mu kinyoma n’inyungu za FPR Umugambi ndashidikanwaho wo kurimbura abo mubwoko w’abahutu no kwigarurira ubutegetsi wagombaga kugerwaho hakoreshejwe inzira zose. Nimuri ubwo buryo FPR yiyemeje gutamba ibitambo birimo na bene wabo. FPR yicishije abatutsi benshi haba mu 1994 na mbere yaho kugirango ikunde igere kubyo yari yagambiriye. Mwibuke uko Abagogwe bishwe cyangwa semwibuke uko FPR yicishije abatutsi bo mubugesera bose ihora ishaka kugereka ku bavandimwe babo bo mu bwoko bw’Abahutu. Ibi bibi byose rero ntibikiri ikintu cy’ibanga cyangwase cyo kujyibwaho impaka (debate) ahubwo ni ukuri kwambaye ubusa. Uwaba atarasobanukirwa n’iri cenga yabaza abahoze mu gatsiko ka FPR. Atabishoboye kandi ntabashe no gusesengura ibyabaye no kubyiyunvisha, ngo yibaze uko interahamwe Kajuga Robert wo mu bwoko bw’abatutsi n’abandi benshi bari bihishe mu nterahamwe maze bakica benewabo ntampuhwe, Yakwiye kwibaza nibura impanvu abasirikare ba FPR biberaga muri CND ntacyo bakoze kandi bari babishoboye nkuko nabyo bivugwa na bamwe muribo bitandukanije n’ikibi! Ikindi n’uko abo babasirikare batabujijwe gutabara benewabo gusa, ahubwo banategetswe kwitabira ubwicanyi ahobishobotse uko bishoboka kose! Ushidikanya uyumugambi mubisha wa FPR/Inkotanyi wo gutamba Abatutsi ho ibitambo yongere asome yitonze ibaruwa yandikiwe Loni yo kwiyama abashakaga gutabara yateguwe na Bureau Politiki ya FPR maze igashyirwaho umukono na Gagima Gerard na Claude Dusayidi. Reba kuri http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB472/pdf/rpf0512.pdf , cyangwa http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB472/pdf/rpf0412.pdf, Ushobora ariko no gusoma inyandiko ya Patric Mazimpaka ukareba n’ibisubizo yatanze ubwo yari yagendereye ONU nka Vice-President wa RPF. Reba : http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB472/pdf/nz2671.pdf Uwaba agishidikanya kandi yongere asome cyangwa yunve ubuhamya bwa nyakwigendera Lt Abdul Ruzibiza Imana imuhe iruhukiro ridashira. N’abandi benshiiii ubu barabihamya ntibikiri ibanga. Ubwo bwicanyi rero bwakorewe Abatutsi nibwo bwagombaga kuba ikiraro cy’ubutegetsi bw’Agatsiko ka FPR ndetse kurundi ruhande bukaba n’intwaro yo ku bwikubira. Ubwo bwicanyi bwose bw’abo bicanyi bose bwageretswe ku bwoko bw’abahutu. Ng’iyo intwaro FPR yakangishije abanyarwanda bose cyane cyane abo mubwoko bw’abahutu ngo ikunde yikubire ubwo butegetsi. Ng’icyo rero icyari kihishe inyuma y’umugambi mubisha wa FPR/ Inkotanyi maze ikemera kwicisha abatutsi ititaye kumasano yahafi bari bafitanye (ababyeyi babo, bashiki babo na basaza babo, bakuru babo na barumuna babo, babyara babo, ba nyirarume na banyirasenge)…! Ikibabaje cyane n’uko uwo mugambi mubisha FPR yateguye idashobora kuwemera, ntishobora no kuzawemera mugihe cyose abawucuze bagitegeka u Rwanda. Niyo mpanvu FPR yahinduye ruvumwa umuhutu wese, ikica, igafunga, igatwika, ikohera, igakoresha icyoba n’iterabwoba ngo hatagira uhaguruka akarengera uburenganzira bw’Abahutu. Ikindi gikomeye cyane, n’uko FPR yaremye u rwango rudasanzwe hagati y’abahutu n’abatutsi, maze yemeza ko bwa bwicanyi yo yateguye, ahubwo ngo bwateguwe n’abahutu. Kubw’ibyo rero yeretse abo mu bwoko bw’abatutsi ko FPR ariyo itumye bariho naho abahutu bo ngo bahora bashaka kubarimbura! Ibyo rero yabikoze kugirango hatazagira ubufatanye nabucye bushobora guturuka hagati y’ayo moko yombi navuze. Ariko ubu ikinyoma cyaravumbuwe nibahame duhangane. Iki rero nicyo gihe cyo gukanguka no guhaguruka tukarwanirirana maze tukirukankana agatsiko ka FPR gakomeje guteranya abanyarwanda ngo kikubire ibyiza byose by’igihugu cyabo. II. Byabaye ngombwa ko FPR itsindagira ikinyoma munyungu zayo. Kubera impanvu nyinshi bigaragara ko ijambo « genocide », FPR yaririkeneye cyane ariko ikabura aho ihera, ahanini kubera ubwoba bw’ibyo yari yakoze guhera itariki 01/10/1990. Ikindi n’uko FPR yashakaga gucurika ibintu aho kuvuga ukuri kose ngo yemere ubutabera, yihitiramo inzira y’ikinyoma. Nyamara uko ibihe byagiye byisumbura, FPR yashize ubwoba, ishyigikirwa n’ibihugu by’ibihanganjye byayifashije muri byose maze ishyirwa ikoresheje inyito « genocide». FPR yemeye inama yagiriwe, ariko ntiyibuka ko ariyo izirengera ingaruka zose maze imaranira ko ibyabaye murwanda byakwitwa « genocide » kandi hagashyirwaho urukiko mpuzamahanga ruhana iyo « genocide » n’ibindi byaha bifitanye isano nkuko bigaragara mubusabe bwayo (S/1994/1115). Ikingenzi muri ubu busabe bwa FPR ariko ni uko bongeyeho ko urwo rukiko rukwiye kureba abo bantu bose bagize uruhare muri « genocide » guhera ku itariki ya 01/01/1994 kugeza kuya 31/12/1994. None se aya matariki yarafite iyihe sano n’ibyabaye mu Rwanda? Ngaho aho amanyanga ya FPR atangirira ! Ikinyoma ! Itekinika ! Aha icyari kigamijwe kwari uguhunga amarorerwa yose yari yabaye mbere y’uko abatutsi bicwa. Uretse ko n’ayo matariki ubwayo, uruhare rw’abayobozi ba FPR mugutsembatsemba abatutsi, tube turetse abahutu, ntiruziguye nkuko tuzabibona mu gice cya 4. Uwo mugambi nyamara ntanubwo wahiriye FPR kuko ari urukiko ari na ONU, n’ubwo bashingiye kubusabe bwayo ariko byari ukuyikiza no kuyishuka nk’uko bigaragazwa na Resolution ya l’ONU yemeza genocide y’abanyarwanda ndetse na statut S/RES/955 (1994) 8 November 1994 Ishyiraho urukiko rw’Arusha. Aho umutindi yanitse koko ntiriva. Ntabwo ONU n’ibihugu by’ibihangage byemeyekunywana na FPR kuko bayijeje byinshi ariko bayitega umutego. Uwo mutego ntawundi ni uw’uko iyo genocide FPR yashakaga komeka ku bahutu itatangiriye ku itariki ya 01/01/1994 nkuko byifujwe. Ibyo byatewe n’uko abo FPR yasabagaho bari bazi uwo mukino FPR ibazaniye n’igihe ugomba kurangirira. Ikingenzi gikomeye cyane ariko bari bazi ko batavuguruza ukuri ubuziraherezo kuko amateka yiyanditse kandi umunsi umwe akaba azagaruka kubyatangijwe na FPR tariki ya 01/10/1990, kandi ikabyishyura byanze bikunze. Ngiyo virusi FPR ibanye nayo imyaka isaga 20. Iyo virusi kandi ninayo yatangiye kuyishwanyaguza ubu tukaba dutegereje iherezo gusa kandi bidatinze. Ikinyoma kirihuta ariko ntikiramba. Naho ukuri kudafite icyo kwikanga kuza gahoro gahoro maze aho kugeze icyinyoma kikayabangira ingata. Ibi ni ikibazo cy’igihe gusa maze tukirebera uko abobiyicaje kuntebe bicazwa hasi. Ikinyoma nikibi! Ukirisha rimwe bwakabiri kikakunyagisha. Kuva ubwo FPR ntiyanyuzwe, ahubwo yaheze murungabangabo. Nkuko bigaragazwa n’itegeko ngenga N ° 8/96 ryo ku wa 30/8/1996 rigena imitunganyirize y’ikurikirana ry’ibyaha bigize icyaha cy’itsembabwoko n’itsembatsemba cyangwa ibyaha byibasiye inyoko-muntu byakozwe kuva taziki ya 1 Ukwakira 1990, inyito « Genocide yakorewe abatutsi » yaritaragaragara haba mu mategeko no mu mbwirwaruhame z’abayobozi b’u Rwanda. Icyo navuga kuri iryo tegeko mvuze hejuru n’uko inyito ryari ryateguye yariyo kandi n’amahame ryari ryiyemeje kugenderaho yariyo kandi rigamije ubutabera nyabwo ntavangura ribayeho. Iri tegeko ryagombaga guhana icyaha cy’itsembabwoko n’itsembatsemba cyangwa ibyaha byibasiye inyoko-muntu. Ibyo byaha nibyo mucyongereza bisobanura « the crime of genocide or crimes against humanity ». Nyamara ariko FPR yo yaje kwemeza abanyarwanda ko iryo jambo “Genocide” ritagira ikinyarwanda bityo ari ijambo nvamahanga cyangwa ry’iritirano bityo hagomba gukoreshwa gusa « genocide » cyangwa « Jenocide ». Gutira biremewe ariko utira icyo udafite. Iritegeko ryari ryasinweho na Nyakubahwa Pasteur Bizimungu ntayindi nenge ryari rifite uretse ko ryagaragazaga ko abarebwa atari abahutu gusa ahubwo ari abagize uruhare mu marorerwa yakorewe abanyarwanda guhera ku itariki ya 01/10/1990. Kuri FPR ibyo byagaragazaga inenge ikomeye. Nyamara hari bamwe mu bayobozi bari bakiyizitiye ndetse harimo n’abanyamategeko bakomeye ndetse n’inararibnye zizi icyo gukora. Izo mpanvu nvuze nizo zibanze zatumye iritegeko ritigera rishyirwa mubikorwa. Ryateshejwe agaciro kugeza rivugurujwe. Hari icyo bivuze gikomeye rero! Kuva ubwo hahise hatangira inzira yo kwemeza ikinyoma cya FPR. Gusa byari bigoye cyane. Iri tekinika ryaragoranye cyane. Ni muri urwo rwego ntatinze cyane uko amategeko yagiye asimburana yivuguruza ku nyito y’ibyabaye mu Rwanda, FPR-yaje kwemeza abanyarwanda n’amahanga ko burya ibyabaye ari « genocide yakorewe abatutsi ». Ibi ntabwo byegeze byakirwa neza keretse utazi itekinika rya FPR. FPR rero yagumye kurwana n’imitima kugeza itekinitse umushinga wo gutsindagira icyo kinyoma, mu rwego rwo guhishira ubwicanyi bwayo. Unva uko Bernard Lugan abibona:

Umushinga wa FPR wo gutsindagira genocide y’abatutsi. Nkuko bigaragara mw’itegeko ubwaryo ryatowe muri 2003 ryagombaga kugenga gacaca ariko naryo rikaburizwamo kubera itekinika, FPR yaritaremeza mumategeko ko hishwe gusa ubwoko bumwe bw’abatutsi kandi ko aribwo bwonyine bukwiye guhabwa ubutabera. Iryo vangura rero rigaragara neza mu itegeko n° 33 bis/2003 ryo kuwa 06/09/2003 rihana icyaha cya jenoside, ibyaha byibasiye inyokomuntu n’ibyaha by’intambara. Ibintu byacitse rero ubwo FPR yatangizaga umushinga kirimbuzi muri 2008 wokuvugurura amategeko yose agakosorwa, akagira intero n’inyikirizo bijyanye. Ibi byagize ingaruka zikomeye kw’ivangurwa n’itotezwa ry’abo mu bwoko bw’abahutu, ukomye wese agafungwa, kandi agatsindwa na y’amategeko yaramaze gujyaho no kuvugururwa. Aha twibutse ko abahutu bari bakenewe ari babandi batari muri mabuso kuko abandi bari barashize cyera. Abo ni abana b’interahamwe nkuko byavugwaga, babanyeshuri bo muri (secondaire na University), abarimu babo n’abandi bahutu bose bajijutse bashobora kubangamira imishinga nk’iyo ya kirimbuzi. Iryo vangura ryizweho neza rero ntiryari gushinga imizi iyo hatajyaho nyine Itegeko n° 18/2008 ryo kuwa 23/07/2008 rihana icyaha cy’ingengabitekerezo ya Jenoside. Kugirango ryibasire izo nzirakarengane. Ubwo umuntu waruri murwanda wese aribuka iyo film. Twibutse ko itegeko nk’iri ryaje rigamije gucecekesha ubwoko ari ubwambere mu mateka y’Isi ryari rigiyeho. Itegeko riteganya icyaha gishobora gukorwa n’ubwoko bumwe, hakaba hari ubundi bidashoka rwose ! Mbese n’icyaha cy’imyunvire y’ubwoko hutu. Iritegeko rero ntiryambura abenegihugu uburenganzira bwabo kavukire gusa, ahubwo rinavuguruza amasezerano mpuzamahanga arengera uburenganzira bw’ikiremwa muntu, kandi u Rwanda narwo rwari rwasinyiye kuzayubahiriza. Kugeza aha rero FPR yibeshye ko ikibi n’ikinyoma byatsinze, maze itera indi ntambwe n’uko bemeza kuvugurura Itegekonshinga no kwandikishamo iryovangura moko mu rwego rwo kwikingira ikibaba. Ushobora kureba ivugurura n°3 ryo ku wa 13/8/2008, ingingo ya mbere, agace kayo ka 1 naka 2 twose twongewemo kubera iyo mpanvu nteranyamoko ya FPR. Ako gace ka 1 karagira kati : « Nyuma ya jenoside yakorewe abatutsi yateguwe ikanashyirishwa mu bikorwa n’abayobozi babi n'abandi bose bayigizemo uruhare, igahitana abana b’u Rwanda barenga miliyoni”. Twibutse ko abobana b’u Rwanda bahitanwe na genocide, abahutu bo batajya babarwa. Ushobora no kureba agace kayo ka 4, ndetse n’ingingo ya 14 maze ukambwira nawe intego y’iryo vurugutamategeko. Mukurangiza uyu mushinga nvugururamategeko rero wari wizwe na FPR ikawushyikiriza ibikoresho byayo, warangiye muri 2012. Ubwo nibwo FPR yatoje kandi yandikisha Itegeko Ngenga N° 01/2012/OL ryo kuwa 02/05/2012 Rishyiraho igitabo cy’amategeko ahana. Iritegeko kimwe n’itegeko rihana ingengabitekerezo nunva nazabigarukaho ukwabyo kuko harimo udushya twinshi tudasanzwe mu mahame mpuza mahanga arinayo amategeko yose agomba gushingiraho. Ariko reka nvuge bimwe. Icyambere n’uko ayo mategeko ntakindi gihano agenera umuntu wese ngo wakoze « genocide yakorewe abatutsi » uretse igifungo cya burundu cy’umwihariko. Ntabusobanuro bundi itegeko rishyiraho. Reba ingingo y’115 y’icyo gitabo. Naho ingingo ya 116 y’icyo gitabo, ivuga ko ‘[I]hanwa ry’icyaha cy’ihakana n’ipfobya rya jenoside yakorewe Abatutsi umuntu wese ugaragaje mu ruhame haba mu mvugo, mu nyandiko, mu mashusho cyangwa ubundi buryo ubwo ari bwo bwose ko atemera jenoside yakorewe Abatutsi, uyipfobya, ugerageza gusobanura cyangwa kwemeza ko yari ifite ishingiro cyangwa uhishira cyangwa wonona ibimenyetso byayo ahanishwa igifungo kirenze imyaka 5 kugeza ku myaka 9”. Icyi cyaha murunva ko ntakindi kigamije uretse gupfuka umunwa ubwonko bw’abahutu ngo badatekereza cyangwa ngo bavuge ku bwicanyi ndengakamere bo bakorewe na FPR. Uretse ko ukuri ntigupfukiranwa iyo bibaye gupfumukira ahandi kugeza gusabye kugasagamba. FPR ni nka wamurozi ukurogera umwana yarangiza akaza kumuririra no kugufata mu mugongo. Unva ngo icyo bashyize imbere nkuko bigaragarira mu ngingo ya 14 y’itegekonshinga igira iti: « Leta, mu bushobozi bwayo, iteganya ibikorwa byihariye bigamije imibereho myiza y’abasizwe iheruheru na jenoside yakorewe Abatutsi yo muri 1994 yabaye mu Rwanda kuva ku wa 1 Ukwakira 1990 kugeza ku wa 31 Ukuboza 1994…”. Koko se ibi FPR irabikora? Ariko nishaka ibikore ko ifite ubutegetsi yashakaga! Gusa ibyo ntibyazura inzirakarengane yatambyeho ibitambo. FPR ni indyarya! Ubu se ninde iba ishaka kubeshya? Cyeretse ahari umuntu ushaka kwiberaho buhumyi! None se FPR yabujije akanama ka ONU gutabara abatutsi bicwaga murwanda itazi ko aribo? Cyangwa yenda yabimenye nyuma? Uwabishobora yakwisomera ibaruwa ya FPR yandikiwe ONU ikaba yarasinweho na Gerard Gahima ndetse na Dusayi Claude, maze akimenyera urukundo FPR yakunze abatutsi kuva kera. Nutasoma iyobaruwa ariko ntibyamubuza kunva urwo rukundo aramutse ahere kubyo chairman wa FPR yivugiye ko ingabo za ONU nizitabara nazo zizaraswaho, ubwo tumaze kubyibagirwa harya! Ikindi kandi ntibyashoboka rwose ko umuntu arya umureti atamennye amagi. Ibi erega ninako byagombaga kugenda nonese ko abatutsi bose bari imbere mugihugu bari barabaye abahutu babuzwaga n’iki gutambwaho ibitambo! Ntawe utabona rero ko ibi byari amayeri yo kwigurutsa icyaha ngo gishakirwe ahandi nako ku bahutu. Ibi kandi ni uburyo bwo kwereka abatutsi urukundo n’impuhwe za bihehe ko hari umwanzi ugambiriye kubamaraho igihe cyose FPR yahumbya gato. Abatutsi benshi baguye muri uyu mutego ariko ubu sibwahundi FPR noneho yaratahuhwe nihame duhangane nayo twesehamwe! Reka twibutse kindi cyintu cy’ingenzi muri wamushinga nvugururamategeko, FPR yatoje kandi yandikisha Itegeko Ngenga N° 01/2012/OL ryo kuwa 02/05/2012, Rishyiraho igitabo cy’amategeko ahana. Ntagitangaje ahubwo birababaje. Ibi sinzi aho FPR yabikuye. Yaba ari ONU rwaba ari urukiko ntaho byari byaregeze byemezwa ko ubwicanyi bwabaye mu Rwanda bwakorewe abatutsi gusa ! FPR ntakindi yarigamije uretse ivangura moko. Mugihe FPR yateraga u Rwanda yabeshye abanyarwanda n’abanyamahanga benshi ko ngo yabujijwe uburenganzira bwo gutaha mugihugu no kugira uruhare mu mitegekere yacyo. Ibyo byari ikinyoma cyanduye cyane. Ahubwo ukuri kuri iriya ntambara dore kwagaragaye nyuma y’aho FPR ifatiye ubutegetsi! FPR yishe inzira karengane nyinshi haba mubwoko bw’Abahutu, Abatutsi , Abatwa n’abanyamahanga benshi, ariko umuntu akagirango ni iby’intambara buriya bazunamura icumu! Siko byagenze kandi siko biri si nako bizagenda igihe cyose tukireberera FPR/Inkotanyi. Biracyaza. Venant Nkurunziza Umunyamabanga mukuru wungirije ushinzwe amategeko no gukemura amakimbirane Ishema Party.


 
 
 

Comments


RSS Feed
Donate with PayPal

VM

  • Facebook Social Icon
  • Twitter Social Icon
  • Google+ Social Icon
  • YouTube Social  Icon
  • Pinterest Social Icon
  • Instagram Social Icon
bottom of page